Mehr Platz

Zapadni Balkan: Poslije Ukrajine novo žarište u Evropi?

Prije 30 godina izbio je rat u Bosni i Hercegovini. Iako danas vlada mir, stručnjaci strahuju da bi se rat u Ukrajini mogao proširiti na zapadni Balkan.

Von Caroline Ferstl

03.03.22, 09:28

Na današnji dan prije 30 godina Bosna i Hercegovina je postala nezavisna i nastala kao nezavisna država iz multietničke Jugoslavije. Nekoliko dana kasnije, 6. marta, izbio je rat u Bosni, koji je koštao života oko 100.000 ljudi, a više od polovine stanovništva, oko dva miliona ljudi, pobjeglo je u inostranstvo. Grobnice Bošnjaka koje su ubili Srbi i danas se otkrivaju.

Dejtonski sporazum iz 1995. godine okončao je krvoproliće i predstavlja pokušaj izgradnje države. Uprkos tome, prema vanjskim posmatračima, zemlja je sada u najgoroj političkoj krizi od završetka balkanskih ratova. I postoji veliki strah da bi rat u Ukrajini mogao ponovo podstaći sukob u Bosni i Hercegovini - i da bi Zapadni Balkan mogao postati sljedeće žarište Evrope.

Gescheiterter Balkanstaat: Steht Bosnien-Herzegowina vor dem Zerfall?

EU dijeli ovu zabrinutost: S obzirom na rat u Ukrajini, poslala je 500 dodatnih vojnika, uključujući 120 Austrijanaca, u Bosnu i Hercegovinu i udvostručila trupe mirovnih snaga EUFOR-a tamo.

„Mislim da barem postoje paralele“, kaže Vedran Džihić, koji radi na Austrijskom institutu za međunarodnu politiku (oiip) i predaje na Univerzitetu u Beču.

Razdor u društvu

Smatra se da su i Ukrajina i Bosna i Hercegovina duboko društveno podijeljene: baš kao i separatistička područja Luganska i Donjecka u istočnoj Ukrajini, Republika Srpska pod vodstvom Milorada Dodika nastoji da se otcijepi od Bosne i Hercegovine.

Dodik je u decembru najavio povlačenje iz nacionalnog finansijskog i poreskog sistema i iz vojske. Džihić kaže da bi to bilo ravno secesiji.

"Dodik godinama uživa otvorenu podršku Ruske Federacije Vladimira Putina. Putin podržava Dodika u kritici funkcije visokog predstavnika, poslao je ambasadora na ilegalne proslave Republike Srpske početkom godine i jasno podržava administrativne korake ka secesiji", objašnjava Džihić.

Rusija to vidi kao dalju mogućnost da se „zaustavi i spriječi napredovanje zapadnog saveza“: Rusija je protiv integracije čitavog regiona u EU. Crna Gora je kandidat za članstvo u EU od 2010, Srbija od 2012, Sjeverna Makedonija od 2005, Albanija od 2015. Bosna i Hercegovina je podnijela zahtjev za članstvo 2016. godine.

Ulazak u EU kao rješenje?

"Svojim napadom na Ukrajinu Putin je pokazao koliko mu je važan oblik istorijske svijesti. Eventualnim proširenjem Unije u pravcu zapadnog Balkana Rusija bi izgubila dio svog uticaja, ali i geopolitički gubitak - mali, ali simbolički važan zbog istorijskih i kulturnih veza", rekao je Džihić.

Šta je rješenje? Rana integracija Zapadnog Balkana u EU?

U ovom trenutku, to se čini isto tako malo vjerojatnim kao i ulazak Ukrajine u EU.

"Idealno bi bilo kada bi EU primila svih šest zemalja - uključujući i Kosovo - odjednom, a da se zatim pokuša riješiti etnonacionalni sukobi u društvu. Zapadni Balkan je mala regija sa oko 16 miliona stanovnika, manja od Rumunije. U realpolitičkom smislu, međutim, to je želja: proces proširenja EU zasniva se na vrlo jasnim principima, pravilima i reformskim oblastima", ističe Džihić.

"Prije nego što se ovaj korak uopšte može preduzeti, EU prvo mora da bude načisto sa sobom šta želi da postigne svojim procesom proširenja. To se u velikoj mjeri odnosi na Francusku, koja se sada nalazi pred izborima, ali i na Bugarsku, na primjer, koja je do sada jasno blokirala sjevernomakedonski proces. Nažalost, vrlo sam skeptičan da će se to uskoro dogoditi."

Diesen Artikel können Sie hier auf Deutsch lesen: