"Robinja sam tvoja, ubij me!": Kako balkanska muzika propagira nasilje nad ženama
© Screenshot / YouTube
Lepa Brena, einer der größten ex-jugoslawischen Schlagerstars, in der Rolle der Sklavin, die sich von ihrem Lover dominieren lässt.
Jedna studentica iz Beograda analizirala je hitove iz proteklih 30 godina i na vidjelo stavila stanje jednog društva.
"Pre nego za milost zamolim
Svuci me
Po svakoj suzi tuci me
Ko dete kazni me
Ko ženu spasi me"
Početni stihovi hita Svetlane "Cece" Ražnatović koji nosi naziv "Gore od ljubavi" bi zapravo kod pažljivog slušaoca trebali dovesti do jeze. Jer ono što od svog ljubavnika zahtijeva jedna od najvećih zvijezda turbofolka na Balkanu bi moglo poticati iz sadomazo-scene, a slušaoca navesti na to pomisli da se u ovoj pjesmi ustvari veliča nasilje nad ženama.
Udovica ratnog zločinca Željka "Arkana" Ražnatovića, sa kojim je do njegovog ubistva 2000. godine činila balkanski par iz snova, nije jedina balkanska pjevačica koja u pjesmama od svog voljenog zahtijeva slične stvari. Lepa Brena, godinama jedna od na prostorima bivše Jugoslavije oduvijek vrlo popularne narodne muzike, je davne 1989. godine pjevala: "Robinja sam tvoj, ubij me! Robinja sam tvoja, volim te!" Od Seke Aleksića, još jedne popularne pjevačice gotovo svako je čuo sljedeće: "Udari me jako da me zaboli, možda se i nismo baš uvek voleli. Sutra biće bolje, veruj mi!" U istom fazonu je i njena kolegica Tanja Savić, koja u njenom hitu "Za moje dobro" traži da je se gazi: "Za moje dobro gazi me, ne daj da život mazi me, za moje dobro muči me, da budem loša uči me!"
Viralni ispitni rad
Žene se nerijetko loše tretiraju u balkanskoj pjesmama. To već godinama muči Anu Ninković. Profesorica jezika i književnosti koja trenutno na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu radi svoj masters se već godinama bavi feminističkim temama i aktivizmom. U sklopu svog studija je za predmet "Pop kultura" morala da se odluči između seminarskog rada i multimedijalnog projekta. Odlučila se za ovo drugo. Srećom.
Rezultat je video zapis koji je za relativno kratak vremenski period postao hit na YouTube-u. "Video nije bio namenjen javnosti. Na YouTube sam ga okačila kako bi mogla da ga podelim sa ljudima oko sebe", otkriva Anu Ninković u razgovoru sa KURIER-om sa osmijehom. "U jednom trenutku sam shvatila da to ipak treba da objavim na svojim Twitter i Facebook profilima, koji su u biti samo privatnog karaktera. Međutim, neko me je pitao da li mogu da ga otključam tj. učinim ga dostupnim za javnost. To je nekako došlo do Biljane Srbljanović i ona je video podelila na svom profilu. Onda je poludilo sve", objašnjava 25-godišnja Ana Ninković kako je njen uradak postao viralan. Ali šta je zapravo to što je navelo 220.000 korisnika Youtube-a da pregledaju 11:42 minute i podijele ih na svojim društvenim mrežama?
Idealizacija ženskog poniženja i submisivnosti.
"Projekat je osmišljen kao montažna sekvenca domaćih, odnosno regionalnih (ex-yu) pesama koje u sebi sadrže motive fizičkog, seksualnog i/ili psihološkog nasilja nad ženama u partnerskim odnosima", stoji u eksplikaciji ispitnog rada. Podršku u radu je dobila u društvenim mrežama.
"Pesme su prikupljene uz pomoć članica grupe na Fejsbuku pod nazviom Ženska posla. Broj predloga (ili, bolje, priloga) premašio je jednu stotinu. Kako je ideja od početka pretpostavljala spajanje pesama u jednu sekvencu koja će na gledaoca ostaviti jak utisak, utisak šoka, jasno je bilo da bi sto pesama takav utisak razvodnilo. Tako je došlo do sužavanja tematsko-motivske ravni sa pesama koje uključuju bilo kakvu vrstu nasilja nad ženama i ponižavanja žena, na pesme u kojima je nasilje u kontekstu porodično-partnerskih odnosa, a poniženje predstavlja ultimativni dokaz ženske ljubavi. Međutim, količina pesama je i dalje bila prevelika, tako da je treća i finalna faza selekcije svela spisak na 36 pesama", objašnjava Ana Ninković. Film je podijeljen na dvije logičke cjeline: na žensku i mušku perspektivu.
"Prevaspitavanje" neposlušnih žena
Ana Ninković je kroz istraživanje došla do zaključka da tekstovi u kojima se glorificira nasilje nad ženama kao nit povlače kroz zadnje decenije srpske tj. ex-jugoslovenske muzike. "Najstarija korišćena pesma objavljena je 1981. godine, a najnovija 2020. godine, što znači da ovakav narativ dominira gotovo četrdeset godina u domaćoj popularnoj muzici, nevezano za žanr i kulturni milje kome se konkretan izvođač obraća", objašnjava autorka u svojoj eksplikaciji.
Interesantna su viđenja iz muške tj. ženske perspektive: "U 'ženskim' pesmama, odnosno pesmama u kojima je lirski subjekat ženskog pola, dominira motiv bezuslovne ljubavi prema partneru, čak i po cenu trpljenja poniženja, zlostavljanja i nasilja. Zanimljiv je i zaključak da većina „ženskih” pesama spada u žanr turbo folka (14), dok je jedini drugi zastupljeni žanr pop (3 pesme). Pesme u kojima je lirski subjekat muškarac tematizuju 'prevaspitavanje' neposlušne žene fizičkom silom, seksualno (ili fizičko) nasilje koje je uzrok neprihvatanja odbijanja i osvetu fizičkim iživljavanjem nad 'nevernom' ženom".
Treba spomenuti i kontrast u vidu muzičke podloge: "Naime, pesme u kojima ženski lirski subjekat trpi poniženje najčešće prate baladični tonovi, muzika i glas nalik na lelek, dok u pesmama iz muške perspektive neretko nailazimo i na vesele muzičke podloge koje nagone na ples".
Slika i prilika društva
Čak i ako to nije bilo predviđeno, autorici je bilo drago da njen uradak privlači pažnju. "Meni je drago zbog toga, radi važnosti teme. Ono što mi je najdraže su komentari koje dobijam kako iz prve, tako i iz druge i treće ruke od nastavnika i profesora iz osnovnih i srednjih škola, ali i univerzitetskih profesora koji su rekli kako će to puštati svojim đacima tj. studentima u različite svrhe", kaže Ana Ninković.
Ostaje bolno saznanje koje stekla prije mnogo vremena, a sada ga predočila i drugima predložio i drugima. "Tekstovi u navedenim pesmama nažalost su slika i prilika društva u kojem živimo. Ne može to da nastane u nekom vakuumu. Na kraju krajeva, ne bi bile toliko popularne, ako ništa drugo", sigurna je Ana Ninković.
Video završava prikazom zabrinjavajućih brojki. Na osnovu medijskog izvještavanja, u periosu od 1. januara do 31. decembra 2021. godine zabilježeno je ukupno 20 ubistava punoljetnih žena u porodično-partnerskom kontekstu. U istom kontekstu zabilježeno je 16 pokušaja ubistva žena. Autonomni ženski centar u Beogradu prati ubistva žena u porodično-partnerskom kontekstu već jedanaest godina. Podatke o tome ova nevladina organizaciju crpi iz medija. Nadležne institucije poput policije ili tužilaštva ne vode evidenciju o naselju na samo konkretno ženama, kaže Ana Ninković: "To sve govori o društvu u kojem živimo".
Diesen Artikel können Sie auch auf Deutsch lesen:
Kommentare