Koliko bi Evropa bila zaštićena od ruskog nuklearnog napada?
© EPA/MAXIM SHIPENKOV
Vojni stručnjak Walter Feichtinger analizira stvarnu opasnost koju predstavljaju Putinove prijetnje nuklearnim projektilima.
Von Johannes Arends und
Elias Natmessnig
Tokom invazije na Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin otvoreno je zaprijetio upotrebom nuklearnog oružja kao odgovor na oštre sankcije Zapada.
Walter Feichtinger, vojni stručnjak u Centru za strateške analize, smatra da je malo vjerovatno da je on zapravo ozbiljan. Ne samo zato što se rat sa Zapadom "ne bi dobro završio" ni za Rusiju, već i zato što bi Zapadna Evropa bila zaštićena odbrambenim sistemom. Kako ovo funkcionira detaljno:
Kao što je poznato, Rusija ima hiljade nuklearnih bojevih glava. Sa više od 6.200 komada nuklearnog oružja u svom arsenalu, ova zemlja čak nadmašuje i SAD (5.500), a na trećem mjestu je Narodna Republika Kina (oko 390).
"Ne bi svi bili spremni za trenutnu upotrebu, ali nekoliko stotina bi ih bilo", kaže Feichtinger. Ove bojeve glave prvo bi morale biti otpremljene u takozvane sisteme nosača iz kojih bi se mogle ispaljivati. Postoje četiri vrste sistema isporuke: raketni silosi, mobilni transportni kontejneri, vojni avioni i posebno opremljene podmornice.
"Ono što ovdje vidimo je prvenstveno politička i retorička eskalacija", kaže Feichtinger. "Ovdje se šalju prijetnje Zapadu s jedne strane i, bojim se, Ukrajini s druge strane." Međutim, stvarni nuklearni napad bio bi "'eskalacija koja nema nikakve veze s prethodnim sukobom i dosadašnjim razvojem rata", kaže Feichtinger. "Zato ne polazim od toga da se moramo posebno bojati takvog scenarija ovdje u Evropi."
Da li se Evropa teorijski može pogoditi iz Moskve?
Ali koliko bi Evropa bila zaštićena kada bi zaista došlo do onog najgoreg? Postoji li odbrambeni mehanizam? Feichtinger: "Postoji nekoliko američkih antiraketa stacioniranih u Poljskoj. Odgovarajući specijalni radar stacioniran je u Rumuniji. To znači, s jedne strane, možete vidjeti što se događa s druge strane i također biste mogli presresti pojedinačne projektile."
© christandl jürg
Walter Feichtinger.
U malo vjerovatnom slučaju napada na Zapadnu Evropu, vjerovatno bi i ovaj odbrambeni sistem stupio na snagu. Međutim, ako Rusija gađa Ukrajinu svojim nuklearnim projektilima, Feichtinger vjeruje da je presretanje malo vjerovatno: "Tu bi bilo smetnje. To bi zaista bio rat između SAD-a i Rusije, između Zapada i Rusije. Ali mislim da to čak ni predsednik Putin ne želi. Jer bi ovdje sigurno izvukao deblji kraj."
Kao i kod nuklearnih sila SAD i Francuske, i u Rusiji postoji sistem testiranja koji stupa na snagu prije nego što bilo ko može pokrenuti napad nuklearnim projektilima. Izgleda da naredba predsjednika zahtijeva procjenu generala, načelnika štaba i sekretara odbrane. Kada se ovo završi, rezultat se predstavlja Vijeću za nacionalnu sigurnost, a zatim i predsjedniku. Na kraju, Putin bi imao vrhovnu moć donošenja odluka.
"Ali postoji i međusobna zaštita prilikom pucanja, tako da to nije baš tako jednostavno", kaže Feichtinger. "I još jednom bih želio naglasiti koliko je malo vjerovatna ovakva eskalacija." Ali za svaki slučaj, u Rusiji, kao iu Francuskoj i SAD-u, uvijek postoji neko blizak predsjedniku koji nosi kofer kojim se može direktno kontaktirati najvažniji vojni donosioci odluka.
Diesen Artikel lesen Sie hier auf Deutsch:
(kurier.at)
|
Kommentare