Šta Putin ustvari želi postići u Ukrajini?
© EPA/ZURAB KURTSIKIDZE
Moskva želi pretvoriti Ukrajinu u vazalnu državu - ali to se može postići samo uz veliki broj mrtvih, kaže ruski stručnjak Gerhard Mangott. Marionetska vlada će se suočiti sa ogromnim otporom.
Šta će biti s Ukrajinom? Šta Putin ustvari želi postići?
Pošto je ruski predsednik naredio najveći mogući napad na Ukrajinu, posmatrači su se pitali šta je cilj ovog rata. Za Gerharda Mangotta, stručnjaka za Rusiju na Univerzitetu u Innsbrucku, Putin želi "Ukrajinu koja će biti nenaoružana i neutralna, i to trajno." Zemlja s "ograničenim suverenitetom i ograničenom slobodom djelovanja u vanjskoj politici", uporediva sa Bjelorusijom, koja služi kao vazalna država za Rusiju.
Mangott čak smatra da je moguće zamisliti da Rusija želi u potpunosti oteti nezavisnost Ukrajine – odnosno "dopustiti da država Ukrajina nestane". Podjela zemlje, odnosno okupacija do rijeke Dnjepar uključujući i Kijev, također bi mogla biti opcija za Rusiju.
Međutim, svi ovi ciljevi mogu se postići samo ako Ukrajina potpuno kapitulira. U vojnom smislu, to je izvodljivo za Moskvu, pošto su ruske snage brojčano veće od ukrajinskih, ali ne uskoro i ne bez žrtava. Većina vojnih analitičara pretpostavlja da to nije pitanje dana, već dvije do tri sedmice, kaže Mangott.
A ni tada Moskvi neće biti lako - sadašnja vlast vjerovatno ne bi pristala na "finlandizaciju" Ukrajine, odnosno prisilnu neutralnost, nakon kapitulacije. Rusija bi stoga vjerovatno zatvorila trenutno rukovodstvo oko Volodimira Zelenskog - "Ne očekujem pogubljenja", kaže Mangott – i postavila marionetsku vladu. Viktor Medvedčuk se pominje kao mogući predsjednik jednog od njih. Oligarh, koji je i šef ukrajinske opozicione stranke "Za život", smatra se Putinovim ličnim prijateljem.
Putins Kriege und Machterhalt
Partizanski ratovi
Međutim, vlada koja zavisi od Kremlja imala bi problem da se može očekivati masovni građanski otpor, čak i kulminirajući partizanskim ratom – istinski legitimitet kroz izbore je teško zamisliv. Za očekivati je ogroman otpor, posebno na Zapadu: "'Sovjetskom Savezu je trebalo više od deset godina nakon 1945. da okonča oružani otpor u zapadnoj Ukrajini", ističe Mangott. Pošto su SAD prije nekoliko sedmica objavile da će finansijski, oružjem, logistički i izviđanjem podržati pokret otpora, gerilski ratovi će biti rezultat dugo vremena. „"Dakle, Rusija mora okupirati zemlju, a ne samo da je zauzme", kaže ekspert – marionetska vlada bi bila zbačena sa funkcije čim ruski vojnici više ne budu u Kijevu.
Dakle, Ukrajina bi bila krajnje neizvjesno ponovno osvajanje za Putina. "Kako on zapravo želi zadržati Ukrajinu nije mi jasno", kaže Mangott. Osim toga, čak i u najbližem Putinovom krugu ima onih koji nisu zadovoljni njegovom odlukom da uđe u rat - posebno u ekonomski liberalnom i tehnokratskom krilu postoji strah od finansijskih i društvenih posljedica.
I rat više ne izaziva istu euforiju među stanovništvom kao osvajanje Krima 2014. godine, naprotiv. Postoji "velika ogorčenost zbog ove vojne eskalacije, koja će samo povećati što je veći broj mrtvih", kaže Mangott. Sami, protesta teško da će biti, jer se Moskva s njima suočava masovnije nego ikada ranije. Putin već dvije godine tjera opozicione ličnosti iz zemlje i zatvara one koji misle drugačije u talasu represije. Čini se, kaže Mangott, "kao da se želio pripremiti za rastuću unutrašnju ogorčenost zbog velikih žrtava u ratu i društvenih posljedica zapadnih sankcija."
Diesen Artikel lesen Sie hier auf Deutsch:
Kommentare