Ambulante za žrtve nasilja trebaju smanjiti broj femicida u Austriji
Anmerkung: Im Rahmen des Projekts "Mehr Platz" werden ausgewählte Artikel in Bosnisch/Kroatisch/Serbisch übersetzt. Dies ist so einer.
Ubistvo 28-godišnje Sirijke u bečkom Ottakringu je današnji samit o zaštiti od nasilja, koji su zakazali ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) i ministrica pravde Alma Zadić (Zeleni), napravilo aktuelnim. U ovom slučaju osumnjičeni je 35-godišnji suprug žrtve.
On je, kako se navodi, nožem napao svoju suprugu u zajedničkom stanu. U istom je ona podlegla teškim povredama.
➤ Mehr dazu hier: Mordalarm am Brunnenmarkt: "Mama, komm schnell. Er hat ein Messer!"
Kako statistika pokazuje, ovdje se ne radi o jedinstvenom slučaju: ove godine već su 15 žena ubili muškarci. U proteklih jedanaest godina, 793 žene su ubijene. Ovo je rezultat studije Instituta za istraživanje sukoba. Istragom je identifikovano 767 osumnjičenih za ubistva, jedan počinitelj je ubio više žena.
Femicidi u Austriji od 2016. do 2020. godine
"42 posto slučajeva su bila izvršena ubistva, 58 posto pokušaji ubistva", rekla je Viktoria Eberhardt, jedna od autorica studije. Za potrebe studije analizirani su i sudski spisi koji pokrivaju period od 2016. do 2020. godine.
"Većina ubistava bila je uzrokovana ljubomorom i gubitkom kontrole", rekla je Eberhardt. Prema studiji, posesivno razmišljanje bi nastalo posebno u situacijama rastave ili razvoda kod osumnjičenih. Prema statistici kriminala, 60 posto ubistava se dogodilo u porodici, 44 posto od 793 žrtve živjelo je sa kasnijim počiniocem.
30 posto njih su imali dosije
"U slučaju femicida od strane partnera ili bivšeg partnera, prekid veze je bio razlog za ubistvo u oko 30 posto slučajeva, a prethodno nasilje je također zabilježeno u 30 posto slučajeva", kaže Brigitte Temel, druga autorica studije. Na osnovu analize sudskih spisa, bilo je moguće sastaviti i kriminalne profile.
Što se tiče starosti, među nasilnicima je prednjačila grupa od 30 do 39 godina, dok su među žrtvama prije svega bile žene starije od 70 godina. "Također je bilo primjetno da polovina muškaraca pati od mentalnih bolesti, uključujući paranoidnu šizofreniju i poremećaje ličnosti", dodaje Temel.
Ko su počinioci zločina?
Tri četvrtine svih počinitelja ima austrijsko državljanstvo, 15 posto njih ima migraciono porijeklo, pet posto dolazi iz zemalja članica EU, a gotovo 20 posto iz trećih zemalja. "Ono što nam je u istraživanju također upalo u oči jeste činjenica da je trećina počinilaca izvršila samoubistvo nakon femicida, dok je desetina pokušala samoubistvo. To daje ukupno 45 posto muškaraca koji su se ubili ili barem pokušali", kaže autorica studije Temel.
Samo u rijetkim slučajevima kasnije žrtve su se obraćale pomoćnim ustanovama, a centar za zaštitu od nasilja i sklonište za žene posjećeni su po dva puta. "Strah od posljedica što su se obratili trećim licima ili žele da dobiju pomoć, je i dalje veliki među pogođenima", kaže ministrica pravde Alma Zadić.
Niska stopa osuđivanja
Stopa osuđujućih presuda je također relativno niska: prema dosijeima korištenim za studiju, samo 61 počinitelj je zapravo završio na sudu. U 31 predmetu postupak je obustavljen, dok je jedan predmet prekinut.
Zbog trenutne situacije i zbog velikog broja žrtava koje su predstavili istraživači Instituta za istraživanje sukoba, Vlada također želi da preduzme jače mjere za suzbijanje femicida.
Jedna mjera se odnosi na osnivanje centara za zaštitu od nasilja. "Koncept za to se trenutno izrađuje. Žene bi trebale imati mogućnost da kontaktiraju centre za zaštitu od nasilja u kojima su zabilježeni tragovi nasilja. To znači da čak i ako dotična osoba ne želi to prijaviti policiji u tom trenutku, ona će uvijek kasnije imati dokaze o nasilničkom djelu koje bi mogla iskoristiti na sudu", objašnjava Zadić.
Određeni koncept bi prema njenim riječima trebao biti predstavljen u ljeto ili na jesen.
Traži se više konferencija slučajeva
Prema riječima ministra unutrašnjih poslova Karnera, konferencije o slučajevima bezbjednosne policije također igraju važnu ulogu. "Ove godine je već održano 100 konferencija o slučajevima. Želimo ih još proširiti jer je to važno za analizu strukture počinitelja i žrtava. Također smo povećali broj službenika za prevenciju u zaštiti od nasilja sa 500 na 1.200 ljudi", kaže Karner. Do 30. juna izdato je i 7.650 zabrana približavanja, 500 više nego prethodne godine.
U pripremi je i nova kampanja koja je posebno usmjerena na one koji se nalaze u okruženju onih koji su pogođeni nasiljem. "S jedne strane, dobro je što imamo tako široku mrežu zaštite za one koji su izloženi nasilju, ali s druge strane moramo te servise prezentirati na mnogo pristupačniji način", smatra Zadić.
Kommentare