Austrija: Predstavljen budžet za 2023. - minus od 17 milijardi eura
Ministarstvo finansija je u srijedu objavilo državni budžet za 2023. godinu. Deficit će sljedeće godine iznositi 2,9 posto ekonomske proizvodnje i očekuje se da će pasti na 1,6 posto do 2026. godine. Dugovi su porasli na 367 milijardi eura, ali je udio u bruto domaćem proizvodu blago opao sa 78,3 na 76,7 posto. Posebno su upadljiva eksplodirajuća plaćanja kamata, koja se udvostručavaju sa 4,3 na skoro devet milijardi eura 2023. godine.
Iz današnje perspektive, do 2026. godine dodatni troškovi za otplatu kamata će se povisiti na znatnih jedanaest milijardi eura. To je duplo više nego što se ulaže u sigurnost ili u ekološku transformaciju industrije. Koeficijent duga, mjeren u procentima BDP-a, do 2026. godine će pasti na 72,5 posto, ali će se u apsolutnom iznosu brdo duga povećati na skoro 400 milijardi eura.
Neto administrativni bilans finansiranja savezne vlade iznosi minus 17 milijardi eura u 2023. godini, u odnosu na 2022. ovo je poboljšanje od 6,1 milijardu eura. Plaćanja će porasti za 7,6 milijardi eura na 115,1 milijardu eura u odnosu na 2022. godinu, a depoziti za 13,7 milijardi eura na 98,1 milijardu eura.
"Spašavanje života"
"Sa ovim budžetom preuzimamo odgovornost za sutra!", rekao je ministar finansija Magnus Brunner na početku svog izlaganja. Radi se o vjerovatno najtežem vremenu od Drugog svjetskog rata. Covid, rat, inflacija: "Neću vam reći da je kriza prošla", rekao je Brunner. Ali ono što može obećati: da će Vlada u novom budžetu dati najbolje moguće odredbe "ako država ponovo bude morala masovno pomoći kako bi spasila sredstva za život". Rat na evropskom kopnu, "rakete na gradove koji su bliži Beču nego Bregenzu": ukrajinski rat je bio "potpuno nezamisliv" za većinu ljudi u Evropi, kaže Brunner. "A ovaj rat, pored svih ljudskih tragedija, izaziva nesigurnost među ljudima i kompanijama u Austriji."
Priprema budžeta ove godine je bila posebno teška zbog rata u Ukrajini, jer su se prognoze inflacije stalno mijenjale. Osim toga, uvijek postoje novi, skupi paketi pomoći. Vlada je već potrošila 46 milijardi eura da ublaži posljedice pandemije. Mjere protiv inflacije koštat će oko 36 milijardi do 2026. godine. Da to stavimo u kontekst: godišnji savezni budžet je nešto više od 100 milijardi.
"Nikada nećemo uspjeti izjednačiti inflaciju za sve"
Paketi pomoći uzrokuju nagli rast državnog duga. U 2023. to će biti oko 367 milijardi eura. Istovremeno, međutim, bruto domaći proizvod (BDP) - ekonomska moć Austrije - masovno raste zbog inflacije. Kao rezultat toga, omjer duga, odnosno duga kao postotak BDP-a, zapravo će pasti u narednim godinama: sa 78,3 posto u 2022. na 76,7 posto u 2023. godini. Koeficijent duga će tada nastaviti da pada, na 73,5 posto. u 2026. godini.
U svakom slučaju, svako ko obećava izjednačavanje inflacije za sve, igra se vatrom, prema Brunneru: "Nikada nećemo uspjeti izjednačiti inflaciju za sve. I ne možemo 100 posto kompenzirati svaku krizu u svijetu i njene posljedice." Međutim, za razliku od njemačkog vicekancelara Roberta Habecka, on ne želi govoriti o gubitku blagostanja. "Želimo da izvučemo Austriju iz krize novom snagom, a temelje za to moramo postaviti već za vrijeme krize."