Još se čeka na strožiji režim za povratnike sa Balkana

Zapadni Balkan zbog povećanog broja koronavirus-infekcija u posljednje vrijeme slovi kao rizično područje. Austrijska vlada je do sada izričito upozoravala svoje građane da izbjegavaju putovanja u te zemlje. To međutim nije uvijek urađalo plodom. Testiranja u Austriji su pokazala da su pojedini klasteri prouzrokovali upravo povratnici iz tih zemalja.

Tirkizno-zelena vlada sada namjerava pooštriti zakone koji bi spriječili da i ubuduće dolazi do stvaranja tih klastera. No, međutim, postavlja se pitanje kako? 

U utorak su najavljena masivna ograničenja putovanja. Povratak iz rizičnih područja bi ubuduće trebao biti moguć samo sa negativnim PCR-testom, koji je uz to sproveden u "certificiranim laboratorijima". Ipak bi, uprkos negativnom testu, i dodatna 14-dnevna kućna karantena trebala postati obavezna.

Tako dosadašnji izbor između testa i karantene pada u vodu, tvrde izvori bliski vlastima. Austrijskim državljanima se namjerava otvoriti mogućnost da test smiju predočiti do 48 sati nakon povratka u Austriju. Karantene bi se prijevremeno (znači prije isteka dvije sedmice) mogle riješiti samo osobe koje spadaju u grupu "ključne radne snage", u koju recimo spadaju medicinski radnici ili njegovatelji. 

Sve navede mjere bi trebale stupiti na snagu u petak. No, određeni pravilnik u četvrtak još nije bio spreman. 

Razlog je taj što pravnici, koje je konsultiralo Ministarstvo zdravstva, još nisu vijećali. Naime, pravilnik ovaj put mora da bude besprijekoran. Vlasti žele po svaku cijenu da izbjegnu ponovni neuspjeh, kao onaj sa odredbama za vrijeme lockdowna, koje su u srijedu oborene od strane Ustavnog suda. Podsjećamo, vrhovni austrijski sud je odlučio da mjere donešene od strane vlasti za suzbijanje koronavirusa u početnim mjesecima pandemije nisu bile ustavne. 

Preciznost se traži

Iz Ministarstva zdravstva su nam u četvrtak rekli da navedeni pravni stručnjaci zajedno sa nadležnim ministarstvima (unutrašnjim, vanjskim i zdravstvenim) trenutno finaliziraju pravilnik za mjere putovanja. "Cilj je da se dođe do rješenja koje će kako služiti suzbijanju pandemije tako i odgovarati svim ustavnim načelima", tvrdi izvor iz Ministarstva zdravstva.

Ograničenja putovanja moraju biti jasno precizirani i obrazloženi. S jedne strane da bi bilo jasno zašto ona vrijede za zemlje na tzv. "crvenoj listi". S druge strane da bi se stvorilo mjesto za izuzetke tj. ključnu radnu snagu. To se prije svega odnosi na njegovatelje. 

Kada će pravilnik biti gotov tj. kada može stupiti na snagu je još uvijek otvoreno. Procedura ne bi trebala trajati duže od nekoliko dana. 

Godišnji u domovini

Tada će konačno biti jasno na koje se zemlje nove odredbe odnose. Već sada postoje indicije - za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Kosovo važi najveći stepen upozorenja kada su u pitanju putovanja u te zemlje. Hrvatska i Slovenija bi trebale biti izuzete, u tim zemljama važi 4. od 6. mogućih stepena upozorenja.  

Sve u svemu je tim odredbama pogođen znatan udio austrijske populacije: 122.000 Srba i 97.000 Bosanaca i Hercegovaca žive u Austriji, mnogi od njih žele u ljetnim mjesecima posjetiti svoje porodice u domovini. Sa novim odredbama bi austrijske vlasti odlaske u domovinu mogle de facto spriječiti. Bosanci i Srbi koje žive i rade u Austriji će se uistinu morati dobro zapitati da li da se izlažu riziku da eventualno izgube svoj posao zbog karantene nakon povratka. 

Podsjetimo na kraju da se trenutno na snazi nalazi odredba od 15. juna koja kaže da povratnici iz rizičnih područja pri povratku u Austriju moraju predočiti negativan PCR-test ili otići u dvosedmičnu kućnu karantenu.